JA Bookshop - шаблон joomla Joomla
Mađarska rečenica

Mađarska rečenica

Andrej Nikolaidis

Izdavač: Buybook
15.00 KM

Sve dobre priče su u najmanju ruku dvosmislene i blagoslovene nedostatkom dokaza, sjeća se pripovjedač Mađarske rečenice kako mu je govorio prijatelj Joe, centralna ličnost romana Andreja Nikolaidisa koji je u jednoj rečenici ispisao pa najmanje dvosmislenu priču, obilježenu ironijom prema pošastima današnjice i autoironijom kojom su pisci “našeg“ jezika bili rijetko skloni.

Nikolaidis je ispisao po više osnova nesvakidašnje djelo, postavljajući ga visoko iznad dnevnoprigodničarske retorike tokom predstavljanja mučne teme izbjeglištva. Roman je imaginarna povijest balkanskih i evropskih izbjeglištava 20. i 21. vijeka ispisana kroz dvije sudbine – naratorovog prijatelja Joea i velikog jevrejsko-njemačkog filozofa Waltera Benjamina, čijim je djelom i tragičnim krajem Joe opčinjen. A njihove izbjegličke priče, baš kao što je to slučaj sa većinom takvih iskustava, slične su; bilo da je riječ o onima koji na grčkim ostrvima još uvijek u neizvjesnosti očekuju trenutak odlaska na neka konačna odredišta ili ih je na nekoj od evropskih ruta dočekala žičana ograda, ili su oni koji su početkom devedesetih odlazili iz Bosne i Hercegovine, u neizvjesnost Crne Gore koja je deportovala izbjeglice i stvarala topovsko meso dželatima od kojih neke Nikolaidis u Mađarskoj rečenici opisuje.

Mađarska rečenica, protegnuta baš kao i izbjegličke priče, napisan je u jednoj rečenici koju narator misli u vozu na relaciji Budimpešta – Beč. S ovakvim postupkom “izaći na kraj“ zaista mogu rijetki te se Nikolaidis novim naslovom iznova potvrđuje kao jedan od najznačajnijih književnika prostora kojeg nazivamo regija.

„Benjamin je, nakon što mu je – zato što je bio Jevrej – oduzeto njemačko državljanstvo, izbjegao u Pariz, gdje su ga francuske vlasti – zato što je bio čovjek bez zemlje – uhapsile i poslale u logor u Burgundiji, gdje je proveo tri mjeseca, vratio se u Pariz, ali nacisti, noseći nalog za njegovo hapšenje, ulaze u grad, stoga on ponovo bježi, krije se u ruralnoj Francuskoj sve do avgusta 1940, kada je napokon dobio vizu za ulazak u Ameriku, kamo je trebao otputovati iz Portugala, put ga vodi preko fašističke Španije, kroz opasnost kojoj on isprva odolijeva, uspijeva preći francusko-špansku granicu i ući u Kataloniju, putuje vozom, stiže na malu željezničku stanicu Portbou, tu ga čeka vijest da je Frankov režim odlučio ukinuti sve tranzitne vize i vratiti ga natrag u Francusku, što znači da će ga se nacisti napokon dočepati, da je njegovom bijegu kraj, da za izbjeglicu Waltera Benjamina preostalo je samo jedno utočište, smrt, zbog čega on, kada Joeu umakne u hodniku hotela, popije fatalnu količinu tableta morfija, da bi, koliko ujutro, izbjegličkoj grupi u kojoj je putovao ipak dozvoljen put u Portugal, odakle su uspjeli otići u Ameriku, bez Waltera Benjamina i bez rukopisa nedovršenog djela koji je on nosio u prtljagu, rukopisa koji je nestao i do danas mu se ne zna sudbina, za razliku od drugog njegovog rukopisa, “Povijesno-filozofskih teza”, koje je pred polazak na putovanje za Portugal povjerio Hani Arendt, teksta što stigao je na odredište na koje je stigla i kopija Kleeova “Novog Anđela”, u ruke Theodora Adorna, kome ga je ona predala kada je, tri mjeseca nakon Benjaminovog samoubistva, u Ameriku doputovala iz Portugala, u koji je stigla preko Portboua, gdje je, iako je bio Jevrej koji je izvršio samoubistvo, Benjamin sahranjen na katoličkom groblju, a na njegov grob uklesana misao iz “Povijesno-filozofskih teza”, Ne postoji dokument civilizacije koji istovremeno nije i dokument barbarstva“, stoji između ostalog u knjizi.

Detalji
ISBN 9789958303234
Uvez Meki
Godina izdanja 2016
Jezik Crnogorski
Broj stranica 103
Težina 0 g
Dimenzije 14.00 cm x 21.00 cm